Author(s):
1. Jelena Protić,
Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
Abstract:
Rehabilitacija osoba u produktivnom i trećem životnom dobu podrazumijeva multidisciplinarni pristup koji obuhvata zadovoljavanje fizičkih, psiholoških, profesionalnih i drugih socijalnih potreba. Rehabilitacija i resocijalizacija pacijenta sa neurološkim oboljenjima, oštećenjima i posttraumatskim stanjima odvija se kroz niz socioterapijskih postupaka.
Cilj rada je da se prezentuju specifične aktivnosti radnog terapeuta i socijalnog radnika i značaj multidisciplinarnog pristupa u procesu kompleksne rehabilitacije.
Radni terapeuti kroz individualan i grupni rad sa pacijentima koriste različite okupacije (aktivnosti) u svrhu promovisanja zdravlja i blagostanja. Primarni cilj radne terapije je da omogući pacijentima da uspješno učestvuju u aktivnostima samozbrinjavanja i aktivnostima svakodnevnog života. Kao krajnji cilj radne terapije postavlja se resocijalizacija, odnosno maksimalno osposobljavanje i razvijanje preostalih psihofizičkih mogućnosti za vraćanje u životnu, radnu i socijalnu sredinu.
Socijalni rad se fokusira na holistički pristup, odnosno interakciju između čovjeka i njegove okoline. Ovaj pristup vidi ljude kao agente sopstvenih promjena kojima su potrebni resursi (lični i društveni), znanja i podrška da bi bili u stanju da izaberu načine produktivnijeg funkcionisanja u svojoj okolini. Cilj rada socijalnog radnika u zdravstvenoj ustanovi je da usmjerava i podstiče resurse u pojedincu, porodici i zajednici, sarađuje u rješavanju problema i otklanjanju prepreka koje ometaju zadovoljavanje socijalnih potreba. Fokus socijalnog rada je osnaživanje pacijenta i porodice da povećaju adaptivne sposobnosti.
Metode rada radnog terapeuta su funkcionalno osposobljavanje, obučavanje aktivnostima samozbrinjavanja (ASZ), obučavanju svakodnevnim aktivnostima (ASŽ), ortotičko – protetička metoda, arhitektonsko – tehničke adaptacije i adaptacije sredstava za rad. Prema planu rehabilitacije koji propisuje fizijatar radni terapeuti pomoću Bartel Index-a, FIM test-a, Womac Index-a i Dash upitnik-a vrše funkcionalnu procjenu (evaluaciju) stanja pacijenta na početku tretmana, predlažu ciljeve osposobljavanja i određuju metode radne terapije. Na terapeutskim, timskim vizitama provodi se re-evaluaciju, te praćenje napretka pacijenta u osposobljavanju. Dobra objektivizacija stanja pacijenta i optimalno korištenje postojećih znanja u tretmanu, uz usklađeno djelovanje sa ostalim članovima rehabilitacionog tima, rezultira maksimalnom realizacijom preostalih funkcionalnih potencijala pacijenta.
Metode rada socijalnog radnika su opservacija i nestandardizovani intervju sa pacijentom i porodicom i socijalna anketa u porodici i zajednici. Rad se odvija kroz individidualni, grupni i savjetodavni rad sa pacijentom, savjetodavni i suportivni rad sa porodicom i zastupanje (lobiranje) u lokalnoj zajednici.
Saradnja se odvija i prepliće u svim fazama rehabilitacionog procesa. Nadležni fizijatar, radni terapeut i socijalni radnik u saradnji sa porodicom, na osnovu interesovanja i sposobnosti samog pacijenta procjenjuju uslove u porodičnoj sredini, opremljenost domaćinstva, arhitektonsko – tehničke barijere u stanu (okolini) i predlažu odgovarajuća rješenja za lakše odvijanje procesa resocijalizacije. Na osnovu rezultata dobijenih primjenjenom ciljanih testova od strane radnog teraputa, socijalni radnik obavlja savjetodavni rad sa pacijentima i porodicom i preduzima aktivnosti zastupanja i umrežavanja sa relevantnim organizacijama i institucijama u lokalnoj zajednici kako bi se primijenio sistemski pristup podrške.
Krajnji cilj multidisciplinarnog pristupa je sveobuhvatna socijalna i porodična reintegracija, adaptacija životnih navika i adekvatna uključenost u zajednicu.
Key words:
timski rad, reintegracija, resocijalizacija, adaptacija.
Thematic field:
Organizacija, edukacija i perspektive u FRM
Opening paper:
Yes
Date of abstract submission:
19.07.2012.
Number of visits:
894
Conference:
4. Kongres fizijatara BiH